  |
NP "Brijuni"
Svaki kraj ima svoje legende. One o Brijunima , opisuju ih kao spašeni djelić raja na Zemlji , odvojen od ostatka svijeta uskom trakom morskog plavetnila. Nacionalni parkom proglašeni su 1983. godine. Površina parka iznosi 34 km2, od kojih manji dio otpada na otočna, a veći na morska staništa. Otočje čini 14 otoka i otočića. Najveći su Veliki Brijuni ,površine 7 km2 i Mali Brijun,površine 1,7 km2. Cijeli arhipelag , dug 7 km , od kopna je odijeljen Fažanskim kanalom dubokim tek 12 m. Brijuni su sve do prije nekoliko tisuća godina bili dio istarskog poluotoka, a i danas im udaljenost od kopna iznosi tek 3 km.
 |
 |
Kao što njihov puni naziv i kazuje, na svom najvećem dijelu Brijuni nisu tipičan nacionalni park već spomen-područje. Pripadnici ilirskog plemena Histri naselili su ih još 1000 godina pr.Krista. Nakon Histra pristižu Kelti i Rimljani , a u 7.stoljeću i Hrvati. Ovakva dinamika naseljavanja rezultirala je opsežnim ostacima materijalne kulture, poput rimskih ljetnikovaca, termi, vodovoda, bazilika. Na otocima je oduvijek postojala težnja za poticanjem elitnog turizma. Početkom 20 .stoljeća započela borba za suzbijanje malarije .Bolest je iskorijenio Robert Koch koji je na Brijunima proveo dvije godine , a kome je u znak zahvalnosti tu podignut spomenik.
Tijekom 20 . stoljeća na otoku je otvoren zoološki vrt i safari park. U skorije vrijeme postoji tkz . park dinosaura u kojem se mogu razgledati očuvani tragovi ovih zadivljujućih stvorenja .
|
|
|
 |
Zavičajni, autohtoni , biljni i životinjski svijet poremetilo je unošenje alohtone divljači 1900 . godine : srna , jelena lopatara , aksis jelena , muflona i zečeva .
Jeleni i mufloni "zaslužni " su za osebujan izgled osamljenih stabala hrasta crnike ( Quercus ilex). Njihova je krošnja zadobila kišobranasti oblik jer su im jeleni i mufloni pobrstili lišće i mlade izbojke . Blaga klima omogućila je rast bujne makije koja ponegdje naraste do 8 m visine .
Zavičajne šume crnike , zelenike , mirte , lovora ispresijecane su parkovima i travnjacima s unesenim vrstama biljaka : cedrovima , sekvojama i eukaliptusom .
Cijelo je otočje važno sezonsko boravište ptica, a najvažnija je slatkovodna bara Soline na Velikom Brijunu. Zbog dugotrajne zaštite dobro očuvano podmorje Brijuna odlikuje se gotovo istovijetnim životnim zajednicama kao istarsko područje.
Posjetite stranice nacionalnog parka "Brijuni"
